Doručak - važan početak dana: Da li postoji idealan i šta ako ga preskočimo
Doručak je važan deo zdrave jutarnje rutine. Koliko je važan uravnoteženi doručak, da li postoji idealan i da li treba da doručkujemo i u koje vreme?
Izvor: RTS
19.11.2024. 07:00
Foto: Envato
Prema istraživanjima Kings koledža u Londonu, ustaljeni obroci svakog dana imaju važnu ulogu u čuvanju zdravlja. Dan počinjemo sa doručkom iako postoje različite teorije o tome kada treba doručkovati. Tradicionalna kineska medicina preporučuje recept star vekovima, "treba pratiti organski sat".
Ljudi koji ne doručkuju obično su slabi, stalno im je hladno, nadima im se stomak, slabo vare hranu, prenosi RTS.
Dijetetičari navode da je najbolje vreme za doručak kada prođu jedan, dva ili tri sata od buđenja, iako svako od nas ima svoj tajming, prema ritmu života.
"Najbolje vreme za doručak određuju zdravstveno stanje i naše aktivnosti. Važno je da ne prođe više od tri sata od buđenja i da organizam ne oseti veliku glad i malaksalost“, istakla je Marisa Karp, dijetetičar.
Foto: Envato
Naše telo se tokom noći odmara i vari hranu. Od odlaska na spavanje do buđenja dug je vremenski period, pa se često dešava da postoji prirodni pad šećera u krvi.
"Tokom noći, dok spavamo, naše telo vari večeru, oporavlja se i odmara. Pošto je od poslednjeg obroka do jutra prošlo mnogo sati, to je dovelo do prirodnog pada šećera u krvi", istakla Hana Santoni.
Šta ako preskočimo doručak?
Doručak nakon buđenja vraća šećer u krvi, osiguravajući telu dovoljno glukoze za normalno funkcionisanje.
"Ako preskočite doručak ili čekate predugo, verovatno ćete se osećati umorno i iscrpljeno. Hormon stresa kortizol će porasti, narušavajući prirodni cirkadijalni ritam tela i ravnotežu hormona", kaže Santoni.
Foto: Envato
"Preskakanje ili odlaganje doručka takođe može otežati praktikovanje uravnotežene dijete tokom dana, jer je veća verovatnoća da ćete osetiti potrebu da jedete više za ručak, tako da preskakanje obroka povećava šansu za prejedanje i odabir manje zdravih opcija", napominje Karp.
Doručak više od tri sata od buđenja je zakasneli doručak. I u zavisnosti od toga kada doručkujemo, dolazi i ručak. Prema rečima dijetetičara, ne preporučuje se potpuno preskakanje doručka.
Doručak u isto vreme
Kada je moguće, idealno je doručkovati svakog dana u isto vreme. To je zato što naša tela rade prema unutrašnjem satu ili cirkadijanskom ritmu, objašnjava Karp.
Ovaj čas najbolje funkcioniše kada se navike, uključujući obroke, rade prema utvrđenom rasporedu.
"Jedući otprilike u isto vreme svaki dan, naša tela predviđaju šta dolazi i navikavaju se da funkcionišu u tom okviru", kaže Karp.
Santoni podržava ovu tvrdnju ističući da su dosledne rutine i obrasci ishrane definitivno korisni za metaboličko zdravlje.
Naravno, teško je planirati svoj raspored svakog minuta, nekad ćemo kasniti, a nekad poraniti, ali bilo bi dobro da se trudimo da stvorimo rutinske i dosledne navike.
Osim toga, za doručak je najbolje da se usredredite na obroke bogate proteinima i vlaknima, jer oni lako stvaraju osećaj sitosti i daju nam energiju potrebnu za početak dana.
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogolićemo događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Šta je genetika danas i kako ona određuje naš život? Da li naše navike i stil života mogu da promene ono što smo nasledili? Kako se genetski testovi koriste u ginekologiji, trudnoći i prevenciji bolesti? Za emisiju „Tražim reč“ govore, Jelena Begović iz Instututa za molekularnu genetiku i Oliver Stojković profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Zemljotres magnitude 4,7 stepeni Rihterove skale registrovan je tokom večeri u regionu Prizrena, sa epicentrom oko 20 kilometara jugoistočno od grada. Građani Vranja i u Skoplju prijavili snažno podrhtavanje tla.
Direktorka novinske agencije Tanjug i suvlasnica televizije K1 i agencije za komunikacije "Majo Public" Manja Grčić jednoglasno je izabrana za novu generalnu direktorku Radio-televizije Srbije, potvrdio je za portal Newsmax Balkans član Upravnog odbora RTS Branislav Klanšček.
Posteljina je u stalnom kontaktu sa kožom tokom više sati svake noći, zbog čega se u njoj nakupljaju znoj, mrtve ćelije kože, masnoća, prašina i mikroorganizmi.
Veštačka inteligencija sve se češće koristi u oblasti koja se do skoro smatrala gotovo isključivim domenom ljudskog intelekta i vrhunskih naučnika: naprednoj teorijskoj matematici.
Dženifer Aniston važi za jednu od najlepših američkih glumica, a sada je detaljnije govorila o ishrani zahvaljujući kojoj uspeva da održi besprekorno izgled.
Crveni luk je namirnica koja se svakodnevno nalazi na trpezama, ali malo ko zna da može da ima značajne koristi za zdravlje, posebno kada je reč o regulaciji nivoa šećera u krvi.
Psi se odavno smatraju čovekovim najboljim prijateljima, a selektivnim uzgojem tokom godina razvijene su brojne pasmine sa specifičnim ulogama ili izgledom koji se smatra privlačnim. Prema mišljenju stručnjaka, neke od karakteristika nametnutih uzgojem često uzrokuju zdravstvene probleme kod pasa.
Roditeljski stres može značajno da utiče na razvoj dece, njihovo emocionalno stanje i svakodnevno ponašanje. Deca koja su često izložena stresu svojih roditelja mogu da postanu zabrinuta, povučena ili da imaju poteškoće u izražavanju i kontrolisanju emocija.
Naučnici širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država eksperimentišu sa robotskim pčelama kako bi pomogli opadajućim populacijama prirodnih oprašivača, u pokušaju da ponude rešenje za sve ozbiljniji ekološki problem.
U poslednjih godinu dana, globalnu tehnološku zajednicu je umnogome promenio Vibe coding ili opušteno programiranje - novi softverski alati koji koriste veštačku inteligenciju za brzo pisanje kompjuterskog koda.
Komentari (0)