Od prirodnih instikata do emocija: Zašto su mačke tako izbirljive u ishrani
Izbirljivost mačaka za hranu često može biti frustrirajuća za vlasnike, posebno kada se trude i traže najbolje konzerve i kupuju skupe grickalice za svoje ljubimce. Ipak, iza takvog ponašanja mačaka kriju se konkretni razlozi – od prirodnih instinkata do emocija i zdravlja.
Iako mačke žive u vašim domovima, njihove navike u ishrani još podsećaju na njihove divlje pretke. Mačke su striktni mesožderi, što znači da za preživljavanje moraju da jedu meso. Za razliku od ljudi, njihovo telo ne može da crpi sve potrebne nutrijente iz biljnih izvora.
U divljini bi mačke lovile mali plen poput miševa, ptica i guštera više puta dnevno, te tako obezbeđivale male, ali česte obroke. Domaće mačke su takođe zadržale tu naviku, jer jedu više puta dnevno u manjim količinama. Kada imaju stalan pristup hrani, pojedine mačke preteraju i ugoje se, dok druge izgube interesovanje i postanu izbirljive jer nemaju osećaj gladi ili potrebe.
Za razliku od pasa, mačke ne osećaju slatke ukuse jer im je recept za slatko evolucijski nefunkcionalan. Njih privlače mesnati ukusi, karakteristični za meso i ribu. Takođe, mačke su izuzetno osetljive na mirise – njihov njuh je i do 14 puta jači od ljudskog. Ako im hrana ne miriše privlačno, lako će je odbiti.
Foto: Envato
Mačke su poznate po svojoj sklonosti rutini i predvidljivosti, piše trenerka za mačke Adrijen Faričeli za portal PetHelpful. Male promene koje vlasnicima deluju beznačajno – nova činija, miris druge životinje, preseljenje, pa čak i novi komad nameštaja – mogu izazvati stres koji se odmah odražava na apetit. Stresne situacije mogu čak izazvati anoreksiju kod mačaka.
Još jedan čest razlog odbijanja hrane jeste negativno iskustvo povezano s određenim obrokom. Na primer, ako je mačka dobila lek skriven u hrani i osetila gorak ukus ili joj je nakon obroka bilo loše, vrlo je verovatno da će tu hranu ubuduće izbegavati.
Neke mačke čak koriste izbirljivost kako bi privukle više pažnje. Ako primete da vlasnik postaje posebno brižan, razgovorljiv ili im nudi ukusnije alternative nakon što odbiju hranu, mogu to naučiti kao način da dobiju dodatnu pažnju.
Moderne domaće mačke su stigle u Evropu pre samo 2.000 godina, a njihovo poreklo je verovatno bio Tunis, pokazuju dve studije objavljene na bioRxiv-u, platformi koja prikuplja članke koji još nisu poslati recenziranoj naučnoj zajednici.
Već nekoliko hiljada godina domaće životinje žive sa ljudima ili u njihovoj neposrednoj blizini. Neke vrste napustile su predatorski način života, a po statistikama, milioni mačaka žive u porodicama kao kućni ljubimci.
Vlasnici mačaka moraju da budu posebno oprezni ako njihovi ljubimci žive u zatvorenom prostoru sa njima. To je zato što neke uobičajene stvari mogu da budu otrovne i loše za mačke.
Važno je razlikovati normalnu izbirljivost od mogućih zdravstvenih problema. Gubitak apetita može biti prvi znak ozbiljnijih zdravstvenih stanja – zubnih problema, bolesti bubrega, probavnih tegoba ili čak tumora. Starije mačke, uz sve to, često imaju slabiji njuh i ukus, što dodatno smanjuje interesovanje za hranu.
Veterinari upozoravaju da odrasla mačka koja ne jede duže od 24 sata može razviti opasnu bolest jetre – hepatičnu lipidozu, pa se zbog toga nikada ne sme odlagati poseta veterinaru ako mačka odbija obroke. Kod mačića mlađih od šest nedelja taj period ne sme preći ni 12 sati.
Foto: Envato
Ukoliko mačka odbije da jede svoju uobičajenu hranu, nemojte joj odmah nuditi "nešto bolje", jer se time može stvoriti obrazac po kojem mačka nauči da će odbijanjem dobiti ukusniju alternativu. Umesto toga, malo sačekajte pre nego što promenite hranu.
Mačke nisu izbirljive iz čiste zabave – iza njihove selektivnosti stoje evolucija, emocije i ranija iskustva. Ključ uspešnog hranjenja je razumevanje njihove prirode i nežno prilagođavanje bez prisiljavanja. Kada se promene u navikama ishrane pojave iznenada, najbolji potez je poseta veterinaru.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Govorili smo o darivanju bilo čega - od krvi, kose, organa do plastičnog čepa i ruke u nevolji. Darivanje sebe dar je koji najpre dajemo sebi. Darivanje oplemenjuje, leči, ulepšava živote ne samo onome koji treba pomoć nego I čitavim porodicama oko njega... U studiju su bili internista i nefrologprof. dr Zoran Kovačević i dobrovoljni davalac krvi Nenad Andrić. Razgovarali smo smo video-vezom i sa devojčicom Minjom Đukić koja je darivala kosu deci oboleloj od raka, Anitom Simić - sestrom preminulog dečaka Veljka iza kojeg je ostao Veljkov parkić, ali i mnoštvo donacija za decu koja se i dalje bore sa kancerom, kao i sa Zoranom Martinovim iz organizacije Čep za hendikep.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Igor Novaković, direktor istraživanja ISAC fonda, ocenio je za Newsmax Balkans da je mir između Rusije i Ukrajine i dalje daleko, uprkos sve većem pritisku velikih sila da se sukob okonča. Novaković je u emisiji Sinteza na Newsmax Balkans istakao da američka administracija, predvođena predsednikom Donaldom Trampom želi brzo rešenje kako bi se fokusirala na strateške odnose sa Kinom, dok se Evropa suočava s ekonomskim i bezbednosnim izazovima, a Zapadni Balkan ostaje između političkih obećanja i stvarnih prepreka na putu ka članstvu u EU.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Dvogodišnja devojčica pala je utorak sa terase porodične kuće u Trgovištu, nakon čega je sa povredama glave dovezena u Univerzitetsko-klinički centar u Nišu u pratnji anesteziologa, potvrđeno je za Newsmax Balkans.
Železnički saobraćaj na pruzi Ralja - Sopot Kosmajski ponovo je uspostavljen u 17.40 sati, nakon što su stručne službe Infrastrukture železnice Srbije zamenile oko pedeset izgorelih i oštećenih pragova na ovoj deonici, saopšteno je iz tog preduzeća.
United Group RS d.o.o. (UGRS), srpska konsultantska firma koja posluje u okviru United Group, saopštila je da je Vladica Tintor imenovan za direktora i zakonskog zastupnika, sa trenutnim dejstvom. Njemu danas nije bilo dozvoljeno da preuzme dužnost, bio je fizički onemogućen.
Lubenica je sinonim za leto - sočna, osvežavajuća i savršena u svemu, od slatkih kriški do slanih salata i koktela. Ali iako izgleda čisto, neophodno je oprati je pre služenja.
Biotehnološka kompanija Okava razvila je implante koji kod pasa koji kod životinja smanjuju apetit, a koji deluju slično kao lekovi za mršavljenje kod ljudi, prenose britanski mediji.
Sigurno ste barem jednom doživeli dan nakon zahtevnog treninga kada vas svaki pokret boli - ustajanje iz kreveta je teško, a čak i odlazak do toaleta deluje kao pravi izazov. Zanimljivo je da se ovakva upala ne javlja samo kod onih koji tek počinju s vežbanjem, već i kod onih koji redovno treniraju.
Kineska kompanija Pop mart, poznata po svojoj popularnoj lutki Labubu, saopštila je da je njen neto profit u prvoj polovini 2025. godine porastao za čak 396,5 odsto međugodišnje, dok su prihodi skočili za 204,4 odsto.
Visok nivo holesterola jedan je od glavnih faktora rizika za razvoj srčanih bolesti. Iako lekovi mogu pomoći u njegovom snižavanju, zdravija i dugoročnija opcija svakako je prilagođavanje ishrane.
Dim od šumskih požara mnogo je opasniji nego što se ranije mislilo, pokazalo je novo istraživanje, uz procenu da su smrtni slučajevi izazvani kratkotrajnim izlaganjem sitnim česticama PM2.5 potcenjeni za 93 odsto.
Komentari (0)