Od prirodnih instikata do emocija: Zašto su mačke tako izbirljive u ishrani
Izbirljivost mačaka za hranu često može biti frustrirajuća za vlasnike, posebno kada se trude i traže najbolje konzerve i kupuju skupe grickalice za svoje ljubimce. Ipak, iza takvog ponašanja mačaka kriju se konkretni razlozi – od prirodnih instinkata do emocija i zdravlja.
Iako mačke žive u vašim domovima, njihove navike u ishrani još podsećaju na njihove divlje pretke. Mačke su striktni mesožderi, što znači da za preživljavanje moraju da jedu meso. Za razliku od ljudi, njihovo telo ne može da crpi sve potrebne nutrijente iz biljnih izvora.
U divljini bi mačke lovile mali plen poput miševa, ptica i guštera više puta dnevno, te tako obezbeđivale male, ali česte obroke. Domaće mačke su takođe zadržale tu naviku, jer jedu više puta dnevno u manjim količinama. Kada imaju stalan pristup hrani, pojedine mačke preteraju i ugoje se, dok druge izgube interesovanje i postanu izbirljive jer nemaju osećaj gladi ili potrebe.
Za razliku od pasa, mačke ne osećaju slatke ukuse jer im je recept za slatko evolucijski nefunkcionalan. Njih privlače mesnati ukusi, karakteristični za meso i ribu. Takođe, mačke su izuzetno osetljive na mirise – njihov njuh je i do 14 puta jači od ljudskog. Ako im hrana ne miriše privlačno, lako će je odbiti.
Foto: Envato
Mačke su poznate po svojoj sklonosti rutini i predvidljivosti, piše trenerka za mačke Adrijen Faričeli za portal PetHelpful. Male promene koje vlasnicima deluju beznačajno – nova činija, miris druge životinje, preseljenje, pa čak i novi komad nameštaja – mogu izazvati stres koji se odmah odražava na apetit. Stresne situacije mogu čak izazvati anoreksiju kod mačaka.
Još jedan čest razlog odbijanja hrane jeste negativno iskustvo povezano s određenim obrokom. Na primer, ako je mačka dobila lek skriven u hrani i osetila gorak ukus ili joj je nakon obroka bilo loše, vrlo je verovatno da će tu hranu ubuduće izbegavati.
Neke mačke čak koriste izbirljivost kako bi privukle više pažnje. Ako primete da vlasnik postaje posebno brižan, razgovorljiv ili im nudi ukusnije alternative nakon što odbiju hranu, mogu to naučiti kao način da dobiju dodatnu pažnju.
Moderne domaće mačke su stigle u Evropu pre samo 2.000 godina, a njihovo poreklo je verovatno bio Tunis, pokazuju dve studije objavljene na bioRxiv-u, platformi koja prikuplja članke koji još nisu poslati recenziranoj naučnoj zajednici.
Već nekoliko hiljada godina domaće životinje žive sa ljudima ili u njihovoj neposrednoj blizini. Neke vrste napustile su predatorski način života, a po statistikama, milioni mačaka žive u porodicama kao kućni ljubimci.
Vlasnici mačaka moraju da budu posebno oprezni ako njihovi ljubimci žive u zatvorenom prostoru sa njima. To je zato što neke uobičajene stvari mogu da budu otrovne i loše za mačke.
Važno je razlikovati normalnu izbirljivost od mogućih zdravstvenih problema. Gubitak apetita može biti prvi znak ozbiljnijih zdravstvenih stanja – zubnih problema, bolesti bubrega, probavnih tegoba ili čak tumora. Starije mačke, uz sve to, često imaju slabiji njuh i ukus, što dodatno smanjuje interesovanje za hranu.
Veterinari upozoravaju da odrasla mačka koja ne jede duže od 24 sata može razviti opasnu bolest jetre – hepatičnu lipidozu, pa se zbog toga nikada ne sme odlagati poseta veterinaru ako mačka odbija obroke. Kod mačića mlađih od šest nedelja taj period ne sme preći ni 12 sati.
Foto: Envato
Ukoliko mačka odbije da jede svoju uobičajenu hranu, nemojte joj odmah nuditi "nešto bolje", jer se time može stvoriti obrazac po kojem mačka nauči da će odbijanjem dobiti ukusniju alternativu. Umesto toga, malo sačekajte pre nego što promenite hranu.
Mačke nisu izbirljive iz čiste zabave – iza njihove selektivnosti stoje evolucija, emocije i ranija iskustva. Ključ uspešnog hranjenja je razumevanje njihove prirode i nežno prilagođavanje bez prisiljavanja. Kada se promene u navikama ishrane pojave iznenada, najbolji potez je poseta veterinaru.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Šta je pozadina američke inicijative da ugasi UNMIK, a britanske da ga reformiše i šta bi se u tom slučaju desilo sa Rezolucijom 1244? Kakva je sudbina ZSO? Gosti STava dana - Zoran Živanović advokat i profesor doktor sa FPN-a Slobodan Samardžić.
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Najnoviji slučaj čedomorstva ponovo postvalja pred nas pitanja...svi pitamo „kako je to mogla da uradi?", retko ko pita – „kako je mogla da ostane neprimećena?“ Zašto majke u krizi ostaju same i koliko sistem pruža podršku? Umemo li da prepoznamo majku kojoj je potrebna pomoć? U najnovijoj epizodi,odgovore ćemo tražiti sa Jovanom Ružičić iz Centra za mame, Martom Lovrić - digitalni kreatorom I Jasminom Mihnjak - psihologom i urednicom Roditeljskog portala Svet za Nas.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Koliko je danas solidarnost u našem društvu stvarna, a koliko samo reč? Kako obezbediti da pomoć stigne onima kojima je najpotrebnija, bez obzira na političke ili medijske interese? Odgovore tražimo od predsednika Crvenog krsta Srbije Dragana Radovanovića. Sinteza sa Danijelom Šegan
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U Urgentni centar oko 6.30 sati primljena je 29-godišnja devojka sa povredama, koje joj je naneo nevenčani suprug. Pripadnici MUP nakon nekoliko sati uhapsili su osumnjičenog V. M. (39).
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora na Trgu Nikole Pašića. Vatra je nakon nekog vremena lokalizovana, te su vatrogasne ekipe i dalje na terenu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije desetar Luka Stojanović (21) poginuo je prilikom realizacije redovnih trenažnih skokova na vojnom aerodromu "Narednik-pilot Mihajlo Petrović" u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Streljanje civila u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine predstavlja jedan od najvećih zločina nemačke vojske u Drugom svetskom ratu. Tog dana je u znak odmazde, prema utvrđenim podacima, streljano oko 3.000 građana, među kojima je bilo i 300 đaka i profesora Prve kragujevačke gimnazije.
Otvorene konzerve često ostaju kao ostatak obroka u domaćinstvima, ali mnogi ne znaju koliko dugo ih je sigurno držati u frižideru. Ako se ne skladište pravilno, njihov sadržaj može brzo da se pokvari i postane neispravan za jelo.
U ponedeljak se dogodio veliki pad brojnih internet usluga web sajtova i aplikacija širom sveta, a probleme sa nedostupnošću su imali i korisnici u Srbiji.
Naučnici iz Australije potvrdili su svojim najnovijim istraživanjima dugogodišnju teoriju da osobe koje boluju od šizofrenije "čuju glasove" u glavi jer pogrešno tumače svoj unutrašnji govor kao spoljašnji.
Potencijalno štetne mutacije DNK mogu se nagomilavati u spermatozoidima muškaraca kako stare, pokazala je nova studija, što može uticati na broj mutacija koje se prenose na decu i na rizik od bolesti kod sledeće generacije.
Prvi put u istoriji komarci su pronađeni na Islandu, a tri primerka vrste "Culiseta annulata" pronašao je ranije ovog meseca u svojoj bašti u Kjosu Bjorn Hjaltason, prenose islandski mediji.
Luk je osnova skoro svakog dobrog obroka, ali mnogi ljudi nekontrolisano plaču kada ga seku. Ipak, postoje trikovi koji mogu pomoći da se suze izbegnu.
Astronomi su upravo otkrili "najčistiju" zvezdu do sada viđenu, koja se krije blizu ivice Mlečnog puta. Neobična zvezda, koja bi moglo da bude potomak jedne od prvih zvezda u svemiru, toliko je siromašno metalima da narušava jedno od osnovnih pravila formiranja zvezda.
Metoda mršavljenja 30/30/30 je popularan pristup koji se često pominje na društvenim mrežama i u fitnes zajednici, a zasniva se na tri jednostavna pravila vezana za prvih 30 minuta nakon buđenja.
Komentari (0)