Od prirodnih instikata do emocija: Zašto su mačke tako izbirljive u ishrani
Izbirljivost mačaka za hranu često može biti frustrirajuća za vlasnike, posebno kada se trude i traže najbolje konzerve i kupuju skupe grickalice za svoje ljubimce. Ipak, iza takvog ponašanja mačaka kriju se konkretni razlozi – od prirodnih instinkata do emocija i zdravlja.
Izvor: Klix.ba
18.06.2025. 23:58
Foto: Envato
Iako mačke žive u vašim domovima, njihove navike u ishrani još podsećaju na njihove divlje pretke. Mačke su striktni mesožderi, što znači da za preživljavanje moraju da jedu meso. Za razliku od ljudi, njihovo telo ne može da crpi sve potrebne nutrijente iz biljnih izvora.
U divljini bi mačke lovile mali plen poput miševa, ptica i guštera više puta dnevno, te tako obezbeđivale male, ali česte obroke. Domaće mačke su takođe zadržale tu naviku, jer jedu više puta dnevno u manjim količinama. Kada imaju stalan pristup hrani, pojedine mačke preteraju i ugoje se, dok druge izgube interesovanje i postanu izbirljive jer nemaju osećaj gladi ili potrebe.
Za razliku od pasa, mačke ne osećaju slatke ukuse jer im je recept za slatko evolucijski nefunkcionalan. Njih privlače mesnati ukusi, karakteristični za meso i ribu. Takođe, mačke su izuzetno osetljive na mirise – njihov njuh je i do 14 puta jači od ljudskog. Ako im hrana ne miriše privlačno, lako će je odbiti.
Foto: Envato
Mačke su poznate po svojoj sklonosti rutini i predvidljivosti, piše trenerka za mačke Adrijen Faričeli za portal PetHelpful. Male promene koje vlasnicima deluju beznačajno – nova činija, miris druge životinje, preseljenje, pa čak i novi komad nameštaja – mogu izazvati stres koji se odmah odražava na apetit. Stresne situacije mogu čak izazvati anoreksiju kod mačaka.
Još jedan čest razlog odbijanja hrane jeste negativno iskustvo povezano s određenim obrokom. Na primer, ako je mačka dobila lek skriven u hrani i osetila gorak ukus ili joj je nakon obroka bilo loše, vrlo je verovatno da će tu hranu ubuduće izbegavati.
Neke mačke čak koriste izbirljivost kako bi privukle više pažnje. Ako primete da vlasnik postaje posebno brižan, razgovorljiv ili im nudi ukusnije alternative nakon što odbiju hranu, mogu to naučiti kao način da dobiju dodatnu pažnju.
Moderne domaće mačke su stigle u Evropu pre samo 2.000 godina, a njihovo poreklo je verovatno bio Tunis, pokazuju dve studije objavljene na bioRxiv-u, platformi koja prikuplja članke koji još nisu poslati recenziranoj naučnoj zajednici.
Već nekoliko hiljada godina domaće životinje žive sa ljudima ili u njihovoj neposrednoj blizini. Neke vrste napustile su predatorski način života, a po statistikama, milioni mačaka žive u porodicama kao kućni ljubimci.
Vlasnici mačaka moraju da budu posebno oprezni ako njihovi ljubimci žive u zatvorenom prostoru sa njima. To je zato što neke uobičajene stvari mogu da budu otrovne i loše za mačke.
Važno je razlikovati normalnu izbirljivost od mogućih zdravstvenih problema. Gubitak apetita može biti prvi znak ozbiljnijih zdravstvenih stanja – zubnih problema, bolesti bubrega, probavnih tegoba ili čak tumora. Starije mačke, uz sve to, često imaju slabiji njuh i ukus, što dodatno smanjuje interesovanje za hranu.
Veterinari upozoravaju da odrasla mačka koja ne jede duže od 24 sata može razviti opasnu bolest jetre – hepatičnu lipidozu, pa se zbog toga nikada ne sme odlagati poseta veterinaru ako mačka odbija obroke. Kod mačića mlađih od šest nedelja taj period ne sme preći ni 12 sati.
Foto: Envato
Ukoliko mačka odbije da jede svoju uobičajenu hranu, nemojte joj odmah nuditi "nešto bolje", jer se time može stvoriti obrazac po kojem mačka nauči da će odbijanjem dobiti ukusniju alternativu. Umesto toga, malo sačekajte pre nego što promenite hranu.
Mačke nisu izbirljive iz čiste zabave – iza njihove selektivnosti stoje evolucija, emocije i ranija iskustva. Ključ uspešnog hranjenja je razumevanje njihove prirode i nežno prilagođavanje bez prisiljavanja. Kada se promene u navikama ishrane pojave iznenada, najbolji potez je poseta veterinaru.
Šta je deci na Kosovu i Metohiji važnije, poklon ili to da neko nije zaboravio da dođe? Da li je sabiranje u manastirima na Kosovu i Metohiji danas čin vere ili hrabrosti? Zašto je „Osmeh na dar“ više od paketića I koliko snage Srbima na Kosovu I Metohiji može doneti dolazak samo jednog čoveka sa strane? Da li je rečenica “VIDIMO SE USKORO“ moćnija od rečenice “NISTE SAMI”? Za emisiju “Tražim reč” govore Srbi sa Kosova I Metohije – iz Prilužja, Babinog Mosta, Orahovca, Vidanja, Crkoleza, Suvig Grla i Banje i članovi humanitarne organizacije “Osmeh na dar”.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
U četvrtoj epizodi emisije "Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem" posle Palma de Majorke, Dušan vas vodi do najpoznatijeg letovališta u Evropi. Sledeća lokacija je Ibica! Ne propustite da vidite kojoj takmičarki je pozlilo zbog čega je morala da odustane od trke i ko je zalutao po ulicama starog grada Ibice...
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
13:00
EXPO 2027-MARATON DO EXPO 2027
Beogradski maraton će 2027. godine proslaviti četiri decenije velikom promenom – trajaće dva dana. Beograd će tada biti domaćin Evropskog prvenstva u trčanju. Biće to uvod u sezonu događaja koji će obeležiti proleće i leto 2027. godine, zajedno s EXPO 2027.
dokumentarni
13:30
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Srpski teniser Novak Đoković, osvajač deset titula na Australijan openu, izjavio je nakon plasmana u 11. finale u Melburnu da mu je ovo jedno od najlepših večeri koje je doživeo u Australiji.
Arheolozi u Španiji otkrili su skoro hiljadu natpisa na lokalitetu Azaila, što predstavlja najveću poznatu arhivu predrimskog pisanja u Hispaniji i pruža uvid u svakodnevni život, trgovinu i pismenost pre rimskog osvajanja.
Istraživački tim predvođen američkim naučnicima verifikovao je prvu masovnu grobnicu u regionu Mediterana, u današnjem Jordanu, gde su sahranjene žrtve najranije zabeležene pandemije na svetu.
Japanski prodavac star 35 godina stigao je u Rim kako bi zaključio posao vredan skoro četvrt miliona evra. Četiri luksuzna „roleksa“ trebalo je da zameni za 247.000 evra u gotovini. Međutim, ono što je delovalo kao susret kolekcionara pretvorilo se u prevaru.
Kroz vekove, verenički prsten je služio kao fizički dokaz namere dve osobe da se venčaju, a njegovo značenje i tradicionalna vrednost variraju širom sveta.
Holesterol je masna supstanca koja se prirodno nalazi u krvi i ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju organizma. Neophodan je za izgradnju ćelijskih membrana, proizvodnju hormona, žučnih kiselina i vitamina D.
Naučnici razmatraju novu mogućnost da budući fuzioni reaktori, koji će prvenstveno služiti kao izvor pouzdane i čiste energije, mogu imati i sasvim neočekivanu ulogu u razotkrivanju jedne od najvećih misterija savremene fizike i nauke uopšte - tamne materije.
Astronomi su otkrili novu planetu veličine Zemlje, udaljenu oko 146 svetlosnih godina, za koju naučnici procenjuju da ima oko 50 odsto šanse da se nalazi u nastanjivoj zoni svoje zvezde, saopštili su istraživači.
Komentari (0)