Od prirodnih instikata do emocija: Zašto su mačke tako izbirljive u ishrani
Izbirljivost mačaka za hranu često može biti frustrirajuća za vlasnike, posebno kada se trude i traže najbolje konzerve i kupuju skupe grickalice za svoje ljubimce. Ipak, iza takvog ponašanja mačaka kriju se konkretni razlozi – od prirodnih instinkata do emocija i zdravlja.
Izvor: Klix.ba
18.06.2025. 23:58
Foto: Envato
Iako mačke žive u vašim domovima, njihove navike u ishrani još podsećaju na njihove divlje pretke. Mačke su striktni mesožderi, što znači da za preživljavanje moraju da jedu meso. Za razliku od ljudi, njihovo telo ne može da crpi sve potrebne nutrijente iz biljnih izvora.
U divljini bi mačke lovile mali plen poput miševa, ptica i guštera više puta dnevno, te tako obezbeđivale male, ali česte obroke. Domaće mačke su takođe zadržale tu naviku, jer jedu više puta dnevno u manjim količinama. Kada imaju stalan pristup hrani, pojedine mačke preteraju i ugoje se, dok druge izgube interesovanje i postanu izbirljive jer nemaju osećaj gladi ili potrebe.
Za razliku od pasa, mačke ne osećaju slatke ukuse jer im je recept za slatko evolucijski nefunkcionalan. Njih privlače mesnati ukusi, karakteristični za meso i ribu. Takođe, mačke su izuzetno osetljive na mirise – njihov njuh je i do 14 puta jači od ljudskog. Ako im hrana ne miriše privlačno, lako će je odbiti.
Foto: Envato
Mačke su poznate po svojoj sklonosti rutini i predvidljivosti, piše trenerka za mačke Adrijen Faričeli za portal PetHelpful. Male promene koje vlasnicima deluju beznačajno – nova činija, miris druge životinje, preseljenje, pa čak i novi komad nameštaja – mogu izazvati stres koji se odmah odražava na apetit. Stresne situacije mogu čak izazvati anoreksiju kod mačaka.
Još jedan čest razlog odbijanja hrane jeste negativno iskustvo povezano s određenim obrokom. Na primer, ako je mačka dobila lek skriven u hrani i osetila gorak ukus ili joj je nakon obroka bilo loše, vrlo je verovatno da će tu hranu ubuduće izbegavati.
Neke mačke čak koriste izbirljivost kako bi privukle više pažnje. Ako primete da vlasnik postaje posebno brižan, razgovorljiv ili im nudi ukusnije alternative nakon što odbiju hranu, mogu to naučiti kao način da dobiju dodatnu pažnju.
Moderne domaće mačke su stigle u Evropu pre samo 2.000 godina, a njihovo poreklo je verovatno bio Tunis, pokazuju dve studije objavljene na bioRxiv-u, platformi koja prikuplja članke koji još nisu poslati recenziranoj naučnoj zajednici.
Već nekoliko hiljada godina domaće životinje žive sa ljudima ili u njihovoj neposrednoj blizini. Neke vrste napustile su predatorski način života, a po statistikama, milioni mačaka žive u porodicama kao kućni ljubimci.
Vlasnici mačaka moraju da budu posebno oprezni ako njihovi ljubimci žive u zatvorenom prostoru sa njima. To je zato što neke uobičajene stvari mogu da budu otrovne i loše za mačke.
Važno je razlikovati normalnu izbirljivost od mogućih zdravstvenih problema. Gubitak apetita može biti prvi znak ozbiljnijih zdravstvenih stanja – zubnih problema, bolesti bubrega, probavnih tegoba ili čak tumora. Starije mačke, uz sve to, često imaju slabiji njuh i ukus, što dodatno smanjuje interesovanje za hranu.
Veterinari upozoravaju da odrasla mačka koja ne jede duže od 24 sata može razviti opasnu bolest jetre – hepatičnu lipidozu, pa se zbog toga nikada ne sme odlagati poseta veterinaru ako mačka odbija obroke. Kod mačića mlađih od šest nedelja taj period ne sme preći ni 12 sati.
Foto: Envato
Ukoliko mačka odbije da jede svoju uobičajenu hranu, nemojte joj odmah nuditi "nešto bolje", jer se time može stvoriti obrazac po kojem mačka nauči da će odbijanjem dobiti ukusniju alternativu. Umesto toga, malo sačekajte pre nego što promenite hranu.
Mačke nisu izbirljive iz čiste zabave – iza njihove selektivnosti stoje evolucija, emocije i ranija iskustva. Ključ uspešnog hranjenja je razumevanje njihove prirode i nežno prilagođavanje bez prisiljavanja. Kada se promene u navikama ishrane pojave iznenada, najbolji potez je poseta veterinaru.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Danas konačni rezultati lokalni izbora održanih u nedelju. Da li će biti promena u procentima i šta su posmatrači izbora zabeleželi na biračkim mestima? Hoće li opozicija pristati na poziv predsednika Aleksandra Vučića o dogovoru za predstojeće parlamentarne izbore i može li doći do kompromisa? Gosti Marko Miškeljin I Slobodan Ilić Novinari održali protest – da li resorno ministarstvo ima rešenje za nezadovoljstvo unutar struke? Koliko su novinari u Srbiji zaista bezbedni i šta država čini da ih obezbedi? Gost ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Nuklearne bombe i terorizam. Ne zna se od čega savremeno čovečanstvo više strepi. Moć neke zemlje danas se ne meri samo brojem aviona ili tenkova ili dužinom leta raketa, nego mrežom saradnika i ćelija raspoređenih po svetskim centrima sposobnih da blokiraju rad institucija, a u narodu izazovu strah i paniku. Gosti Stava dana analitičari Milovan Jolović u studiju, a uključićemo i Dzevada Galijašević.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Social Science & Medicine pokazuje da češće i duže svakodnevne interakcije sa prirodom prate kvalitetniju i održiviju ishranu.
Kontrolisano disanje i joga mogli bi da budu jedan od najboljih mehanizama, odnosno vežbi za poboljšanje sna na duži rok, pokazuju istraživanja. Meta-analiza 30 kontrolisanih studija otkriva da je joga visokog intenziteta snažnije povezana sa poboljšanim snom nego hodanje i trening otpora.
Najstarija kopnena životinja na svetu, džinovska kornjača Džonatan stara 194 godine, našla se u središtu globalne dezinformacije nakon što je lažni nalog na društvenoj mreži Iks, predstavljajući se kao njen veterinar, objavio vest o njenoj smrti i tražio donacije u kriptovalutama.
Boca čuvenog burgundskog vina Romane-Konti iz berbe 1945. godine prodata je na aukciji za oko 704.903 evra, čime je oboren prethodni rekord od 558.000 dolara.
Optimalna ishrana je od izuzetne važnosti kako za buduću bebu, zbog mnoštva nutrijenata potrebnih za njen rast i razvoj, tako i za buduću mamu. Zbog toga post na vodi nije preporučljiv za vreme drugog stanja.
U periodima kada se mnogi suočavaju sa neizvesnošću, krizama i brzim promenama, bilo da se radi o bitnim događajima, ličnim prekretnicama ili profesionalnim pritiscima, osećaj preplavljenosti i stresa postaje uobičajen.
Insulinska rezistencija nastaje kada stanice vašeg tela postanu manje osetljive na insulin, koji reguliše nivo šećera u krvi (glukoze). Konzumiranje ishrane bogate hranjivim sastojcima, vlaknima, magnezijumom i proteinima može pomoći u preokretanju insulinske rezistencije.
Komentari (0)