Benefiti ležanja na podu: Stručnjaci objašnjavaju zašto je zdravije od sedenja
Svakog dana sedimo satima. Na poslu, u autu, na kauču. I iako deluje bezopasno, vremenom naša tela sve više osećaju efekte stalnog sedenja - zategnute zglobove, slabije mišiće, lošiju pokretljivost.
Izvor: Index.hr
16.07.2025. 23:40
Foto: Envato
Ali, postoji jednostavno, besplatno i neočekivano rešenje koje može da nam pomogne - ležanje na podu, prenosi Index.hr.
Nije mit - ležanje na podu, bilo na leđima ili stomaku, donosi više koristi nego što mislite.
Ne govorimo o dremkanju sa ćebetom ispred televizora, već o svesnom odmaranju na tvrdoj, stabilnoj površini koja tera telo da se pozicionira drugačije nego obično.
"Naši fleksori kukova se zatežu kada mnogo sedimo. Ležanje na stomaku suprotstavlja se tom položaju", objašnjava fizioterapeut Rejčel Prusinski iz Američkog udruženja za fizikalnu terapiju.
Lubenica nije samo neizostavan deo letnjih dana, već i izuzetno zdrava namirnica koja pruža brojne zdravstvene koristi. Pored toga što je osvežavajuća, sadrži niz hranljivih materija koje podržavaju hidrataciju, zdravlje srca i imunitet.
Tuširanje hladnom vodom sve češće se ističe kao korisna navika za ceo organizam, a stručnjaci objašnjavaju kada je najbolje da ovu praksu uvedete u svakodnevnu rutinu.
Ovo je važno jer većina nas ne samo da mnogo sedi, već to radimo na način koji pasivno angažuje celo telo – naginjemo se unazad, a naši mišići trupa ne rade ništa. Vremenom, ovo može dovesti do slabosti i ukočenosti.
Koliko teško može biti?
Pored istezanja mišića, spuštanje i ustajanje aktivira celo telo.
"Uključuje vaše zglobove, kolena, kukove, mišiće trupa i još mnogo toga. To je dobar test pokretljivosti jer koristi skoro svaki zglob u vašem telu", kaže Prusinski.
Ako vam postaje teško, to je veliki signal da nešto treba da se promeni. Možda ste izgubili ravnotežu, snagu ili fleksibilnost, što sve povećava rizik od padova i povreda kako starite. I tu fizioterapeuti mogu da pomocgnu – ne samo kada se nešto već desi, već i kao preventivna mera.
Važno za starije osobe, ali i za svakoga ko predugo sedi
"Ako starija osoba padne, mora da zna kako da bezbedno ustane. A to neće moći da urade ako godinama nisu pokušavali da se spuste na pod", upozorava fizioterapeutkinja Dženifer Kostik-Džonson iz Zdravstvenog sistema Univerziteta Zapadne Virdžinije.
Isto važi i za svakoga ko sedi deset ili više sati dnevno – telo se navikne na pokrete koji su mu nekada bili prirodni. A bez pokreta dolazi ukočenost, slabost i bol.
Foto: Milena Đorđević
Dobre vesti? Ne morate da se mučite satima vežbanja – samo menjajte položaje tokom dana. Ne postoji "idealan" stav – najbolji je uvek sledeći, kaže Prusinski. Sedite neko vreme, zatim ustanite, možda se naslonite na sto, pa lezite na pod nekoliko minuta. I tako dalje.
Najgora stvar koju možete da uradite je da ostanete mirni satima, čak i ako mislite da sedite "pravilno".
Budite oprezni ako imate problema sa pokretljivošću
Naravno, ako imate istoriju padova, problema sa kolenima, problema sa cirkulacijom ili niste dugo ležali na podu, ne pokušavajte sami. Fizioterapeuti savetuju da prve pokušaje radimo uz pomoć druge osobe ili sa stolicom koju možemo da držimo. Spuštajte se polako i slušajte svoje telo.
Ako vam ležanje na podu trenutno nije izvodljivo, postavite cilj na svako poboljšanje pokretljivosti. Hodanje, istezanje, vežbe na stolici, sve se računa. Važno je samo da se krećemo i da ne ostajemo predugo u istom položaju.
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Matematička gimnazija niže nagrade na svetskim takičenjima, odakle mladima motivacija, kako u vreme beznađa nađu snagu i nadu za bolje sutra.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Od malih nogu, mnogi maštaju o superherojskim moćima: sposobnosti letenja, mogućnosti da putuju kroz vreme ili da budu nevidljivi, ali često nas u dečjem uzrastu privlači sporazumevanje sa životinjama. Ovaj vid interakcije mogao bi da bude korak bliže stvarnosti zahvaljujući veštačkoj inteligenciji.
Natalijina ramonda, cvet feniks, koji se nalazi na amblemu i u Srbiji nosi na reveru uoči i na Dan primirija 11. novembra, predstavlja simbol stradanja i pobede srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.
Kolosalna paukova mreža u pećini na granici Grčke i Albanije verovatno je najveća do sada otkrivena, a napravile su je vrste pauka za koje se mislilo da ne žive u kolonijama.
Drvo mančinela (Hippomane mancinella) smatra se najotrovnijim na svetu - u kori, listovima i plodovima sadrži toksine koji su opasni za ljude i životinje.
Ako vaša mašina za sudove počne neprijatno da miriše, to najčešće znači da se unutar nje nakupljaju ostaci hrane, masnoća ili da voda loše otiče pa ostaje vlažna i pogoduje razvoju bakterija.
Komentari (0)