Spanać dobar za oči, srce i mozak, ali u sebi krije opasnost po jedan vrlo važan organ
Foto: Envato
Spanać je lisnato zeleno povrće koje već vekovima zauzima posebno mesto u ishrani širom sveta. Njegova nutritivna struktura i bioaktivni sastojci čine ga predmetom brojnih naučnih istraživanja, koja stalno otkrivaju kako ovaj neupadljivi zeleni list može da utiče na zdravlje organizma.
Izvor: Blic.rs
20.03.2026. 20:45
Redovan unos spanaća povezuje se sa nizom promena u telu koje stručnjaci pažljivo proučavaju.
Zbog sposobnosti da doprinosi ravnoteži važnih nutrijenata do potencijalnog uticaja na različite telesne funkcije, spanać se postepeno i kontinuirano potvrđuje kao namirnica od značaja za očuvanje opšteg zdravlja.
Unos značajne količine vitamina i minerala
Spanać je bogat hranljivim materijama, a ima malo kalorija.
Porcija od oko tri šolje obezbeđuje važne vitamine i minerale, kao što su:
Folat: 45 odsto dnevne preporučene dnevne vrednosti (DV) - vitamin B grupe koji pomaže u stvaranju crvenih krvnih zrnaca i DNK.
Stručnjaci ističu da vreme uzimanja multivitamina može da utiče na apsorpciju određenih nutrijenata, ali i na to koliko će suplement biti efikasan. Zato je važno znati kako i kada uzimati multivitamine kako bi organizam od njih imao najveću korist.
Iako se mleko godinama smatralo glavnim izvorom kalcijuma, stručnjaci ukazuju da zdravlje kostiju zavisi od uravnotežene ishrane koja uključuje i druge namirnice bogate kalcijumom, vitaminom D i mineralima neophodnim za njihovu pravilnu apsorpciju.
Vitamin A: 160 odsto DV - antioksidans koji jača zdravlje očiju, kostiju i imuniteta.
Vitamin C: 40 odsto DV - antioksidans koji podržava zdravlje kostiju i kože.
Vitamin K: 300 odsto DV - važan za zarastanje rana.
Spanać takođe sadrži gvožđe, magnezijum, kalijum, kalcijum i manje količine drugih vitamina B grupe.
Povećava unos antioksidanata
Spanać sadrži flavonoidne antioksidanse koji smanjuju upale i štite od bolesti.
Antioksidansi iz spanaća mogu da pomognu u sprečavanju oksidativnog stresa - vrste oštećenja ćelija koja nastaje zbog neravnoteže između antioksidanata i nestabilnih molekula zvanih slobodni radikali.
Oksidativni stres može da poveća rizik od raka, srčanih bolesti i dijabetesa tipa dva.
Spanać snižava krvni pritisak
Spanać je izvor prirodnih jedinjenja koja se nazivaju nitrati i koja šire krvne sudove. To poboljšava protok krvi i smanjuje opterećenje srca.
U manjoj studiji iz 2016. godine, kod ispitanika je zabeležen porast nivoa nitrata u krvi nakon konzumiranja napitaka bogatih nitratima.
Foto: Envato
Pokazano je i da napitak od spanaća može da snizi dijastolni krvni pritisak tokom pet sati.
To je donja vrednost pritiska, koja pokazuje pritisak u arterijama između otkucaja srca.
Poboljšava zdravlje očiju
Lutein je antioksidans iz spanaća koji može da smanji rizik od starosne degeneracije makule (AMD). Ova očna bolest zamagljuje centralni vid, koji je ključan za čitanje i vožnju.
Makularna degeneracija je jedan od vodećih uzroka gubitka vida kod osoba starijih od 55 godina. Prevencija je ključna, jer lek ne postoji.
Foto: Envato
Spanać bogat luteinom može da poveća optičku gustinu makularnog pigmenta (MPOD). Ovaj pigment deluje poput "unutrašnjih naočara za sunce" i štiti oči.
Sa druge strane, smanjena gustina makularnog pigmenta predstavlja faktor rizika za razvoj makularne degeneracije.
Može da poboljša varenje
Spanać je izvor nerastvorljivih vlakana koja podržavaju varenje.
Vlakna su vrsta ugljenih hidrata koja doprinose osećaju sitosti i pomažu u redovnom pražnjenju creva.
Nerastvorljiva vlakna pomažu prolazak hrane kroz creva, čime sprečavaju zatvor. Takođe, povećavaju zapreminu stolice.
Smanjuje rizik od kognitivnog opadanja
Protivupalna svojstva spanaća mogu da pomognu u sprečavanju kognitivnog pada koji se povezuje sa starenjem.
Studija iz 2015. godine pokazala je da su starije osobe koje su tokom pet godina svakodnevno konzumirale 1 do 2 porcije lisnatog zelenog povrća imale kognitivne sposobnosti slične osobama koje su bile čak 7,5 godina mlađe.
Može da poveća rizik od bubrežnih kamenaca
Spanać je generalno bezbedan za konzumaciju, ali neke osobe bi trebalo da izbegavaju preteran unos.
Istraživanja pokazuju da spanać sadrži visok nivo oksalata.
Kod osoba koje su sklone problemima sa bubrezima, ova jedinjenja mogu da se vežu za kalcijum i da formiraju bubrežne kamence, što može da izazove bolne simptome.
Koja vrsta spanaća je najbolja
Postoji nekoliko vrsta spanaća koje se razlikuju po obliku, teksturi i ukusu. Najbolji izbor zavisi od ličnih preferencija.
Različite vrste spanaća su:
Mladi spanać (bebi spanać): Nezreo oblik, nežne teksture i blago slatkastog ukusa.
Glatki list: Zrela verzija mladog spanaća, sa ravnim, neizgužvanim listovima.
Savoj spanać: Ima naboranu, grublju teksturu i blag ukus.
Polusavojski spanać: Sličan savojskoj vrsti, ali sa manje izraženim naborima na listovima.
Nutritivne vrednosti spanaća
Spanać ima malo kalorija, a oko 91 odsto njegove mase čini voda.
Jedna šolja sirovog spanaća sadrži približno:
Kalorije: 6,9
Masti: 0,1 g (0,1 odsto dnevne vrednosti - DV)
Natrijum: 23,7 mg (1 odsto DV)
Ugljeni hidrati: 1,1 g (0,4 odsto DV)
Vlakna: 0,7 g (2,5 odsto DV)
Dodatni šećeri: 0 g
Proteini: 0,9 g (1,8 odsto DV)
Saveti za pripremu i konzumaciju spanaća
Preporučuje se unos oko jedne šolje spanaća dnevno, što je otprilike veličine teniske loptice.
Evo nekoliko načina da se češće uvrsti u ishranu.
Spanać može da se doda supama, čiliju od povrća i takosima.
Može se da uključi u smuti zajedno sa zdravim mastima, poput avokada ili bademovog putera.
Kratko prženje na ekstra devičanskom maslinovom ulju sa crvenom paprikom i tucanom ljutom paprikom čuva teksturu i ukus.
Foto: Envato
Može da se kuva na pari i pomeša sa maslinovom tapenadom iz tegle ili pestom bez mlečnih proizvoda.
Savetuje se izbegavanje predugog kuvanja lisnatog povrća. Termička obrada na visokim temperaturama smanjuje sadržaj luteina.
Priprema u mikrotalasnoj pećnici najbolje čuva vitamin K.
Blanširanje značajno smanjuje sadržaj vitamina C, dok je kuvanje na pari najbolji način da se on očuva.
Kuvanje takođe smanjuje nivo vitamina E, ali povećava nivo vitamina A.
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
09:15
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko trenutno traje prosečan postupak usvojenja u Srbiji? Zašto dolazimo u situaciju da usvojenje traje godinama, dok istovremeno imamo decu koja čekaju svoju porodicu? Koliko se u praksi zaista poštuje princip „najboljeg interesa deteta“ i ko ga konkretno procenjuje? Kako objasniti situacije u kojima deca ostaju u hraniteljskim porodicama godinama bez trajnog rešenja, a postoje zainteresovani usvojitelji? Za emisiju “Tražim reč” govore Dragana Krstić Šansa za roditeljstvo, specijalni pedagog Stevan Popović, v. d. direktorke Centra za porodični smeštaj i usvojenje Beograd Danijela Spajić, usvojiteljke Silvana Veselinović I Milica Dukić i hraniteljka Ivana Ivić.
Tokom sezone prehlada i gripa mnogi posebnu pažnju posvećuju jačanju imuniteta, a jedan od važnih minerala za pravilno funkcionisanje organizma je cink. Osim što doprinosi jačanju imunološkog sistema, cink ima važnu ulogu i u brojnim drugim procesima u telu.
Skup u organizaciji studenata u blokadi, koji se pod sloganom "Ti i ja, Slavija, jer studenti pobeđuju" održava na Trgu Slavija u Beogradu, počeo je oko 18.20 obraćanjem predstavnice studentskog pokreta.
Sindikat "Centar - GSP Beograd", saopštio je, povodom predstojećeg protesta na Slaviji, da se u ovom trenutku ne očekuje, niti postoje opravdani razlozi za povlačenje svih vozila za garažu.
Na prostoru između Starog dvora i zgrade Predsedništva Srbije, u Ulici kralja Milana, došlo je do incidenta nakon završetka studentskog skupa na Trgu Slavija, javlja reporter Newsmax Balkans. Ministar policije Ivica Dačić saopštio je oko 22.15 da su u neredima privedene 23 osobe.
Maslac ili margarin - pitanje koje mnogi postavljaju tokom doručka. Dok se ljubitelji maslaca kunu u njegovu aromu, pobornici margarina ističu prednosti biljnih masti.
Ako planirate putovanje, produženi vikend ili posetu rodbini, jedno od pitanja koje se nameće jeste šta da radite sa mačkom i koliko dugo je sigurno da je ostavite samu.
Tokom sezone prehlada i gripa mnogi posebnu pažnju posvećuju jačanju imuniteta, a jedan od važnih minerala za pravilno funkcionisanje organizma je cink. Osim što doprinosi jačanju imunološkog sistema, cink ima važnu ulogu i u brojnim drugim procesima u telu.
Stalni osećaj umora, i pored dovoljno sna, sve je češći problem savremenog čoveka. Stručnjaci upozoravaju da popodnevna pospanost, pad energije i nesanica često nisu samo posledica nedostatka odmora, već i svakodnevnih navika koje tiho iscrpljuju organizam.
Komentari (0)