Nova studija otkrila: Ukrštanje homosapijensa i neandertalaca dogodilo se pre 47.000 godina
Nove DNK analize drevnog i modernog homosapijensa pokazale su da su neandertalci proširili svoje gene na ljude pre oko 47.000 godina, navodi se u istraživanju Instituta "Maks Plank" za evolucionu antropologiju u Lajpcigu.
Izvor: Tanjug
14.12.2024. 20:10
Foto: Envato
Novi nalazi sužavaju vremenski okvir u kojem se dogodilo ukrštanje vrsta, a prethodno se smatralo da je do toga došlo pre 65.000 do 41.000 godina, prenosi magazin Science.
"To znači da svi živi ljudi bez nedavnog afričkog porekla potiču od iste populacije ljudi koja se parila sa neandertalcima u ovom novoidentifikovanom periodu", rekao je evolucioni genetičar Kej Prufer koji je predvodio studiju.
Promene neandertalske DNK u uzorcima homosapijensa tokom vremena nagovestile su da je većina naših gena nasleđenih od neandertalaca nastala tokom jednog perioda koji je trajao od pre 50.500 do 43.500 godina, pokazala je druga studija.
Američki istraživači su radili sa 25 astronauta koji su proveli oko šest meseci na Međunarodnoj svemirskoj stanici (MSS) kako bi ispitali promene u širokom spektru domena kognitivnih performansi.
Najnovija istraživanja objavljena u avgustu 2024. godine daju naučno objašnjenje da starenje nije postepen proces i često se javlja u "naletima". Neki od simptoma su nastanak bora, naročito posle 40. godine.
"Naša analiza pokazuje da je migracija van Afrike morala da bude završena pre 43.500 godina, a raniji talasi koji su se desili pre 51.000 godina možda su bili od pojedinaca koji nisu doprineli modernim neafričkim (homosapijensom)", rekao je evolucionista genetičarka Prija Murjani sa Univerziteta Kalifornije u Berkliju.
Ispitivanje rađeno u centralnoj Evropi
Neki geni nasleđeni od neandertalaca, uključujući i one vezane za pignmentaciju, imunitet i metabolizam, postali su deo DNK homosapijensa u roku od samo 100 generacija, otkrio je tim u Lajpcigu.
Naučnici su ispitivali ostatke homosapijensa i neandretalaca pronađenih u centralnoj Evropi, ali i Bugarskoj i Rumuniji.
Neandertalci su bili inteligentni
Neandertalci su živeli otprilike 430.000 do izumiranja vrste pre oko 39.000 godina, relativno brzo nakon širenja homosapijensa iz Afrike u područja u Evropi i Aziji, koja su okupirali neandretalci.
Prethodna istraživanja pokazala su da su neandertalci bili inteligentni, da su stvarali umetnost i koristili složene metode grupnog lova, pigmente za oslikavanje tela, simbolične predmete, a možda i govorni jezik.
Većina ljudi neafričkog porekla danas ima gene nasleđene od neandertalaca, otprilike jedan do dva procenta svog DNK.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Šta je deci na Kosovu i Metohiji važnije, poklon ili to da neko nije zaboravio da dođe? Da li je sabiranje u manastirima na Kosovu i Metohiji danas čin vere ili hrabrosti? Zašto je „Osmeh na dar“ više od paketića I koliko snage Srbima na Kosovu I Metohiji može doneti dolazak samo jednog čoveka sa strane? Da li je rečenica “VIDIMO SE USKORO“ moćnija od rečenice “NISTE SAMI”? Za emisiju “Tražim reč” govore Srbi sa Kosova I Metohije – iz Prilužja, Babinog Mosta, Orahovca, Vidanja, Crkoleza, Suvig Grla i Banje i članovi humanitarne organizacije “Osmeh na dar”.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
U četvrtoj epizodi emisije "Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem" posle Palma de Majorke, Dušan vas vodi do najpoznatijeg letovališta u Evropi. Sledeća lokacija je Ibica! Ne propustite da vidite kojoj takmičarki je pozlilo zbog čega je morala da odustane od trke i ko je zalutao po ulicama starog grada Ibice...
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Arheolozi u Španiji otkrili su skoro hiljadu natpisa na lokalitetu Azaila, što predstavlja najveću poznatu arhivu predrimskog pisanja u Hispaniji i pruža uvid u svakodnevni život, trgovinu i pismenost pre rimskog osvajanja.
Istraživački tim predvođen američkim naučnicima verifikovao je prvu masovnu grobnicu u regionu Mediterana, u današnjem Jordanu, gde su sahranjene žrtve najranije zabeležene pandemije na svetu.
Japanski prodavac star 35 godina stigao je u Rim kako bi zaključio posao vredan skoro četvrt miliona evra. Četiri luksuzna „roleksa“ trebalo je da zameni za 247.000 evra u gotovini. Međutim, ono što je delovalo kao susret kolekcionara pretvorilo se u prevaru.
Kroz vekove, verenički prsten je služio kao fizički dokaz namere dve osobe da se venčaju, a njegovo značenje i tradicionalna vrednost variraju širom sveta.
Holesterol je masna supstanca koja se prirodno nalazi u krvi i ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju organizma. Neophodan je za izgradnju ćelijskih membrana, proizvodnju hormona, žučnih kiselina i vitamina D.
Naučnici razmatraju novu mogućnost da budući fuzioni reaktori, koji će prvenstveno služiti kao izvor pouzdane i čiste energije, mogu imati i sasvim neočekivanu ulogu u razotkrivanju jedne od najvećih misterija savremene fizike i nauke uopšte - tamne materije.
Astronomi su otkrili novu planetu veličine Zemlje, udaljenu oko 146 svetlosnih godina, za koju naučnici procenjuju da ima oko 50 odsto šanse da se nalazi u nastanjivoj zoni svoje zvezde, saopštili su istraživači.
Komentari (0)