Kako da izbegnete "sindrom uljeza": Za uspeh u poslu (ne) treba vam mentalni sklop olimpijca
Često se, posebno na društvenim mrežama, porede sportski uspesi sa poslovnim uspehom. Postoje mnoge upotrebljive i korisne veštine koje naučite kao vrhunski sportista, ali postoji i nekoliko ključnih oblasti u kojima se one razlikuju u pogledu poslovnog uspeha.
O povezanosti sportskog i poslovnog uspeha pisano je dosta. Tvrdi se da se veštine koje naučite u sportu lako prenose na radno mesto. O ovoj vezi je toliko toga napisano da je skoro dovedeno do besmisla. Isto tako, u današnjem poslovnom svetu se koristi masa sportskih klišea.
Dominik Brod, domaćin podkasta Mentalni sklop olimpijca, intervjuisao je desetine olimpijaca i profesionalnih sportista.
"Olimpijci i veoma uspešni sportisti su izuzetno sebični. I moraju da budu. Nedostaju im svadbe, sahrane, rođendani, praznici. Sve su uložili u postizanje vrhunskih rezultata u karijeri", ističe Brod.
Di-džejevi, šetači pasa i pilates instruktori su zanimanja za koja strani radnici mogu da apliciraju za radne vize u Velikoj Britaniji, pokazalo je istraživanje stručnjaka sa Oksforda.
Skoro sve što je zaista vrhunsko dolazi sa određenom cenom. Biti najbolji na svetu u bilo čemu, ili zaraditi milione u svom poslu, ili postati izvršni direktor neke ogromne kompanije zahteva mnogo truda. Ali ono što Brod naglašava je upravo ono šta taj napor u stvari znači.
Ako vaš kolega na društvenim mrežama stavi objavu poput "Ništa vredno nije postignuto bez truda", sigurno ćete odobriti ovu objavu i složiti se s njom. Ali ako taj isti kolega napiše: "Jedini način da uspete u životu je da propustite prvi rođendan svog deteta, sahranu oca i venčanje najboljeg prijatelja", verovatno se nećete složiti.
Većina ljudi nije spremna da uloži trud koji je potreban da bi postigli zaista vrhunske rezultate u životu. Kao društvo, sviđa nam se ideja da se trudimo i dajemo sve od sebe, ali samo u okviru određenih parametara. Ne želimo da ugrozimo svoje zdravlje, ne želimo da zapostavimo prijatelje, ne želimo da porodica trpi.
Foto: AP
Kada slavimo uspehe olimpijca, držeći njihovu medalju uz kolektivno navijanje nacije, ne vidimo žrtve koje su podneli na tom putu. Možda je to partner, iscrpljen samostalnom brigom o domaćinstvu, možda je to prijatelj, ili dete koje je videlo svog roditelja više na televiziji nego uživo u poslednja tri meseca.
To je ono što trud znači za mnoge olimpijce i elitne sportiste. Ne može se dati 110 odsto, ali je onih dodatnih deset odsto koje će sportista dati nešto što većina ljudi u društvu nije spremna da uradi. To je nešto na šta većina ljudi gleda sa visine i podsmeva se.
Sebično je propustiti rođendan svog deteta. Nenormalno je trenirati ili raditi nakon što ste dali maksimum. Nezamislivo je propustiti sahranu svog oca. Moguće, ali to je ono što je često potrebno.
Dominik Brod ističe da uspešni sportisti i osobe sa visokim postignućima u stvari često pate od "sindroma uljeza".
"Sindrom uljeza, takođe poznat kao sindrom varalice, prevaranta ili impostorizam, je psihološka pojava u kojoj pojedinac sumnja u svoje veštine, talente ili dostignuća i ima uporni unutrašnji strah da će biti razotkriven kao uljez", navodi se u objašnjenju.
Mnogi od ovih ljudi stavljaju sav stres i opterećenje na sebe. Oni se plaše da podele opterećenje. Oni se plaše da prihvate pohvale. Oni se bore da prihvate činjenicu da ako su naporno radili na nečemu, da je uspeh posledica njihovog rada, a ne samo sreća. Zbog toga vidimo mnogo sujeverja u sportu.
U istinski uspešnoj osobi postoji nepokolebljiv nemir. Često nikada nisu zadovoljni onim što su postigli. Na mnogo načina, ovo je neophodan preduslov da se na prvom mestu bude sjajan. Da je Jusein Bolt bio srećan što je osvojio samo školski atletski trofej, ne bi postao najveći sprinter u istoriji čovečanstva.
Da se Ilon Mask povukao u vilu i jahtu sa nekoliko miliona koje je zaradio, ne bi bio najbogatiji čovek na svetu. Istorijske knjige su pune ljudi koji nisu bili zadovoljni sa "dovoljno", ali su želeli više.
I, kao što Brod napominje, ovo se često može preliti u "štetni" oblik "sindroma uljeza".
"Sindrom uljeza" je vrsta internalizovane potrebe da se stalno bude više. U elitnim sportovima i na događajima kao što su Olimpijske igre, ova potreba da budete ili dobijete više često može dovesti do slave i uspeha. Ciljevi su eksterni. Odredište je vidljivo.
Ali kada skinete dres i obučete odelo, ta potreba je usmerena ka unutra. Bez obzira koliko priznanja ili unapređenja dobijete, nikada se ne osećate sigurnim. Uvek osećate potrebu da opravdate svoju titulu ili da dokažete svoju poziciju u kancelariji.
Ako nekoga kome uvek treba pobeda stavite u igru koja se ne može dobiti, iskrvariće. Na radnom mestu postoje prekretnice i postignuća. Ali uvek ima više novca za zaradu. Uvek postoji više posla koji možete da uradite. Ako se trkate kao hrčak na točku, na kraju ćete izgubiti.
Inovator ili preduzetnik predstavlja hrabrost, kreativnost, energiju i viziju. Ali prema Aristotelu, svaka vrlina se može pretvoriti u porok kada je odvedete predaleko ili je izvadite iz konteksta.
Za Aristotela, vrlina (arete) je veština (hekis) vođena praktičnom mudrošću (pronesis). Heroj je neko ko ima sposobnost da se bori protiv dostojnog neprijatelja, a ne sposobnost da se bori protiv nevine žrtve.
Postoje određene vrline koje olimpijci poseduju jer postoje u okviru olimpijske paradigme.
"Uvek daj sve od sebe" može biti vrlina tokom treninga, ali nije ako se igrate rvanja sa petogodišnjakom.
Isto tako, kao što Brod pominje, "progurati se" je neophodno kada pokušavate da postignete svoje najbolje vreme, ali nije kada je u pitanju vaše mentalno zdravlje. Nekim stvarima se treba pozabaviti. Ponekad morate napraviti kompromis. Morate znati (pronesis) kada da primenite svoju veštinu (heksis).
Da li bi elitni sportisti bili efikasni izvršni direktori? Ako verujemo Aristotelu, svodi se na to koliko su mudri. Oni će bez sumnje imati veštine, sposobnosti i odlučnost neophodne za to.
Ali biće im potrebna pronesis da znaju kada i kako da primene te veštine? A, poteškoća sa pronesisom je u tome što je zaista naučite samo „na poslu“.
Izraelska ofanziva u Gazi – teško bombardovanje i hiljade izbeglih. Gde preživeli mogu naći svoje utočište? Deset hiljada vehabija u BiH – da li su potencijalna pretnja za ceo region i gde još deluju njihove mreže? Kakav trag ostavljaju slike nasilja sa protesta na mlade koji uz njih odrastaju?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Počela izraelska vojna operacija Gideonova kočija - napad na grad Gazu. Da li Gaza može opstati kao dom za više od dva miliona ljudi I šta to znači za palestinski identitet? Da li zauzimanje tog grada ne znači samo vojnu operaciju već u potpunosti menja političku mapu Bliskog istoka? Gosti Stava dana: bivši ambasador Palestine u Srbiji Mohamed Nabhan i spoljnopolitički komentator Ljubiša Ivanović.
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-OPASNE IGRE (R)
Mračne spletke i tajne veze iz vremena Drugog svetskog rata. Tajni potezi i izdajstva koja su oblikovala sudbinu Jugoslavije i njen odnos sa Sovjetskim Savezom. Kod koga su bile postavljene tri misteriozne radio stanice, Staljinova mreža za komunikaciju, koje su pružale oslonac jugoslovenskim akterima tog doba? Kako je Josip Broz Tito uspeo da preuzme isključivu kontrolu nad vezom sa Sovjetskim Savezom? Zašto je Mihailović bio u štabu dok su ključne informacije putovale kroz ove kanale? ,,Strogo poverljivo” – tamo gde se otkrivaju najdublje istorijske tajne. Naši sagovornici su dr Vladimir Vučković, pisac i Pero Jelić, istoričar.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ (R)
Koliko novca treba izdvojiti za angažovanje dadilje? Koji su najčešći zahtevi roditelja u Srbiji pri njihovom izboru? Kroz koja testiranja dadilje prolaze i kako je definisan njihov status? Da li postoje programi edukacije za ovaj poziv? Gosti emisije TRAŽIM REČ: Tanja Vujanović, predsednica Udruženja dadilja Srbije „Vida“, Dijana Samardžija, nanaservis.rs. Šta je posao dadilje u Srbiji?
Dvogodišnja devojčica pala je utorak sa terase porodične kuće u Trgovištu, nakon čega je sa povredama glave dovezena u Univerzitetsko-klinički centar u Nišu u pratnji anesteziologa, potvrđeno je za Newsmax Balkans.
Železnički saobraćaj na pruzi Ralja - Sopot Kosmajski ponovo je uspostavljen u 17.40 sati, nakon što su stručne službe Infrastrukture železnice Srbije zamenile oko pedeset izgorelih i oštećenih pragova na ovoj deonici, saopšteno je iz tog preduzeća.
United Group RS d.o.o. (UGRS), srpska konsultantska firma koja posluje u okviru United Group, saopštila je da je Vladica Tintor imenovan za direktora i zakonskog zastupnika, sa trenutnim dejstvom. Njemu danas nije bilo dozvoljeno da preuzme dužnost, bio je fizički onemogućen.
Lubenica je sinonim za leto - sočna, osvežavajuća i savršena u svemu, od slatkih kriški do slanih salata i koktela. Ali iako izgleda čisto, neophodno je oprati je pre služenja.
Biotehnološka kompanija Okava razvila je implante koji kod pasa koji kod životinja smanjuju apetit, a koji deluju slično kao lekovi za mršavljenje kod ljudi, prenose britanski mediji.
Sigurno ste barem jednom doživeli dan nakon zahtevnog treninga kada vas svaki pokret boli - ustajanje iz kreveta je teško, a čak i odlazak do toaleta deluje kao pravi izazov. Zanimljivo je da se ovakva upala ne javlja samo kod onih koji tek počinju s vežbanjem, već i kod onih koji redovno treniraju.
Kineska kompanija Pop mart, poznata po svojoj popularnoj lutki Labubu, saopštila je da je njen neto profit u prvoj polovini 2025. godine porastao za čak 396,5 odsto međugodišnje, dok su prihodi skočili za 204,4 odsto.
Visok nivo holesterola jedan je od glavnih faktora rizika za razvoj srčanih bolesti. Iako lekovi mogu pomoći u njegovom snižavanju, zdravija i dugoročnija opcija svakako je prilagođavanje ishrane.
Dim od šumskih požara mnogo je opasniji nego što se ranije mislilo, pokazalo je novo istraživanje, uz procenu da su smrtni slučajevi izazvani kratkotrajnim izlaganjem sitnim česticama PM2.5 potcenjeni za 93 odsto.
Komentari (0)