Kako da izbegnete "sindrom uljeza": Za uspeh u poslu (ne) treba vam mentalni sklop olimpijca
Često se, posebno na društvenim mrežama, porede sportski uspesi sa poslovnim uspehom. Postoje mnoge upotrebljive i korisne veštine koje naučite kao vrhunski sportista, ali postoji i nekoliko ključnih oblasti u kojima se one razlikuju u pogledu poslovnog uspeha.
O povezanosti sportskog i poslovnog uspeha pisano je dosta. Tvrdi se da se veštine koje naučite u sportu lako prenose na radno mesto. O ovoj vezi je toliko toga napisano da je skoro dovedeno do besmisla. Isto tako, u današnjem poslovnom svetu se koristi masa sportskih klišea.
Dominik Brod, domaćin podkasta Mentalni sklop olimpijca, intervjuisao je desetine olimpijaca i profesionalnih sportista.
"Olimpijci i veoma uspešni sportisti su izuzetno sebični. I moraju da budu. Nedostaju im svadbe, sahrane, rođendani, praznici. Sve su uložili u postizanje vrhunskih rezultata u karijeri", ističe Brod.
Di-džejevi, šetači pasa i pilates instruktori su zanimanja za koja strani radnici mogu da apliciraju za radne vize u Velikoj Britaniji, pokazalo je istraživanje stručnjaka sa Oksforda.
Skoro sve što je zaista vrhunsko dolazi sa određenom cenom. Biti najbolji na svetu u bilo čemu, ili zaraditi milione u svom poslu, ili postati izvršni direktor neke ogromne kompanije zahteva mnogo truda. Ali ono što Brod naglašava je upravo ono šta taj napor u stvari znači.
Ako vaš kolega na društvenim mrežama stavi objavu poput "Ništa vredno nije postignuto bez truda", sigurno ćete odobriti ovu objavu i složiti se s njom. Ali ako taj isti kolega napiše: "Jedini način da uspete u životu je da propustite prvi rođendan svog deteta, sahranu oca i venčanje najboljeg prijatelja", verovatno se nećete složiti.
Većina ljudi nije spremna da uloži trud koji je potreban da bi postigli zaista vrhunske rezultate u životu. Kao društvo, sviđa nam se ideja da se trudimo i dajemo sve od sebe, ali samo u okviru određenih parametara. Ne želimo da ugrozimo svoje zdravlje, ne želimo da zapostavimo prijatelje, ne želimo da porodica trpi.
Foto: AP
Kada slavimo uspehe olimpijca, držeći njihovu medalju uz kolektivno navijanje nacije, ne vidimo žrtve koje su podneli na tom putu. Možda je to partner, iscrpljen samostalnom brigom o domaćinstvu, možda je to prijatelj, ili dete koje je videlo svog roditelja više na televiziji nego uživo u poslednja tri meseca.
To je ono što trud znači za mnoge olimpijce i elitne sportiste. Ne može se dati 110 odsto, ali je onih dodatnih deset odsto koje će sportista dati nešto što većina ljudi u društvu nije spremna da uradi. To je nešto na šta većina ljudi gleda sa visine i podsmeva se.
Sebično je propustiti rođendan svog deteta. Nenormalno je trenirati ili raditi nakon što ste dali maksimum. Nezamislivo je propustiti sahranu svog oca. Moguće, ali to je ono što je često potrebno.
Dominik Brod ističe da uspešni sportisti i osobe sa visokim postignućima u stvari često pate od "sindroma uljeza".
"Sindrom uljeza, takođe poznat kao sindrom varalice, prevaranta ili impostorizam, je psihološka pojava u kojoj pojedinac sumnja u svoje veštine, talente ili dostignuća i ima uporni unutrašnji strah da će biti razotkriven kao uljez", navodi se u objašnjenju.
Mnogi od ovih ljudi stavljaju sav stres i opterećenje na sebe. Oni se plaše da podele opterećenje. Oni se plaše da prihvate pohvale. Oni se bore da prihvate činjenicu da ako su naporno radili na nečemu, da je uspeh posledica njihovog rada, a ne samo sreća. Zbog toga vidimo mnogo sujeverja u sportu.
U istinski uspešnoj osobi postoji nepokolebljiv nemir. Često nikada nisu zadovoljni onim što su postigli. Na mnogo načina, ovo je neophodan preduslov da se na prvom mestu bude sjajan. Da je Jusein Bolt bio srećan što je osvojio samo školski atletski trofej, ne bi postao najveći sprinter u istoriji čovečanstva.
Da se Ilon Mask povukao u vilu i jahtu sa nekoliko miliona koje je zaradio, ne bi bio najbogatiji čovek na svetu. Istorijske knjige su pune ljudi koji nisu bili zadovoljni sa "dovoljno", ali su želeli više.
I, kao što Brod napominje, ovo se često može preliti u "štetni" oblik "sindroma uljeza".
"Sindrom uljeza" je vrsta internalizovane potrebe da se stalno bude više. U elitnim sportovima i na događajima kao što su Olimpijske igre, ova potreba da budete ili dobijete više često može dovesti do slave i uspeha. Ciljevi su eksterni. Odredište je vidljivo.
Ali kada skinete dres i obučete odelo, ta potreba je usmerena ka unutra. Bez obzira koliko priznanja ili unapređenja dobijete, nikada se ne osećate sigurnim. Uvek osećate potrebu da opravdate svoju titulu ili da dokažete svoju poziciju u kancelariji.
Ako nekoga kome uvek treba pobeda stavite u igru koja se ne može dobiti, iskrvariće. Na radnom mestu postoje prekretnice i postignuća. Ali uvek ima više novca za zaradu. Uvek postoji više posla koji možete da uradite. Ako se trkate kao hrčak na točku, na kraju ćete izgubiti.
Inovator ili preduzetnik predstavlja hrabrost, kreativnost, energiju i viziju. Ali prema Aristotelu, svaka vrlina se može pretvoriti u porok kada je odvedete predaleko ili je izvadite iz konteksta.
Za Aristotela, vrlina (arete) je veština (hekis) vođena praktičnom mudrošću (pronesis). Heroj je neko ko ima sposobnost da se bori protiv dostojnog neprijatelja, a ne sposobnost da se bori protiv nevine žrtve.
Postoje određene vrline koje olimpijci poseduju jer postoje u okviru olimpijske paradigme.
"Uvek daj sve od sebe" može biti vrlina tokom treninga, ali nije ako se igrate rvanja sa petogodišnjakom.
Isto tako, kao što Brod pominje, "progurati se" je neophodno kada pokušavate da postignete svoje najbolje vreme, ali nije kada je u pitanju vaše mentalno zdravlje. Nekim stvarima se treba pozabaviti. Ponekad morate napraviti kompromis. Morate znati (pronesis) kada da primenite svoju veštinu (heksis).
Da li bi elitni sportisti bili efikasni izvršni direktori? Ako verujemo Aristotelu, svodi se na to koliko su mudri. Oni će bez sumnje imati veštine, sposobnosti i odlučnost neophodne za to.
Ali biće im potrebna pronesis da znaju kada i kako da primene te veštine? A, poteškoća sa pronesisom je u tome što je zaista naučite samo „na poslu“.
Koji izazovi čekaju mame po dolasku iz porodilišta i kako da budu spremne na promene koje ih očekuje? Koliko im je u tom trenutku potrebna stručna pomoć? Zašto je važna dobra komunikacija između porodice i patronažne sestre ? O ovim temama govorile su gošće emisije „Tražim reč“ babica Marija Puletić, specijalista za dojenje Jelena Perić i osnivačica „Maminih priča“ Ivana Lukić. Svoja iskustva podelile su Mirjana Arsekić i Vanja Hadžić.
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVEŠTANJE-TOMAS MASARIK ( R )
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI predstavila je novu funkciju u okviru svog alata ChatGPT nazvanu "režim učenja" (Study Mode) kako bi, pomogla učenicima da razvijaju sopstvene veštine kritičkog mišljenja umesto da samo dobijaju gotove odgovore.
Svetska meteorološka organizacija (WMO) saopštila je da je proglasila novi svetski rekord za najduži bljesak munje, koji se prostirao duž 829 kilometara u Sjedinjenim Američkim Državama, od istočnog Teksasa do Kanzas Sitija, a dogodio se u oktobru 2017. godine.
Retka vrsta meduze Depastrum cyathiforme, koja nije viđena gotovo 50 godina i za koju se strahovalo da je globalno izumrla, ponovo je otkrivena na škotskom ostrvu Južni Jujst u arhipelagu Spoljašnim Hebridima.
Najnovija analiza Evropske agencije za okolinu (EEA), koja je obuhvatila 22.127 obalskih, jezerskih i rečnih lokacija, pokazuje da je 85 odsto plaža ocenjeno kao izvrsno, Kipar je ponovo proglašen najboljom destinacijom za kupače, a Hrvatska je na petom mestu.
Bračni par iz američke savezne države Ohajo dobio je sina iz embriona zamrznutog pre više od 30 godina, što se smatra novim svetskim rekordom u oblasti vantelesne oplodnje (IVF).
Srčani udar nastaje kada se dotok krvi u srčani mišić iznenada prekine, najčešće zbog krvnog ugruška. Bez dovoljne količine kiseonika, srčane ćelije brzo počinju da odumiru, što može dovesti do trajnog oštećenja srca ili smrti.
Istraživači iz Majkrosofta sproveli su obimnu analizu kako bi procenili koje su profesije najizloženije uticaju veštačke inteligencije (AI), posebno u kontekstu automatizacije.
Migrena je više od obične glavobolje može trajati satima ili danima, a često dolazi iznenada, praćena mučninom, osetljivošću na svetlo i zvuk, kao i jakim umorom. Osim lekova, postoji i prirodan način koji mnogima donosi olakšanje već u ranoj fazi napada.
Šljokičasta čarapa koju je nosio kralj popa Majkl Džekson tokom svoje francuske turneje 1997. godine, prodata je danas na aukciji u gradu Nim za 6.200 evra, objavili su organizatori.
Komentari (0)