Tri navike koje vam sabotiraju ravan stomak, a da toga niste ni svesni
Iako mnogi žele ravan i zategnut stomak, svakodnevne navike koje naizgled nemaju veze sa ishranom ili vežbanjem često predstavljaju glavne prepreke ka ostvarenju tog cilja. Umesto još strožih dijeta i iscrpljujućih treninga, ključ se često krije u eliminisanju ponašanja koja usporavaju napredak.
Izvor: klix.ba
19.07.2025. 23:23
Foto: Envato
Postizanje ravnog stomaka ostaje jedan od najčešćih ciljeva kada je reč o fitnesu, ali mnogi ljudi nesvesno koče sopstveni napredak svakodnevnim navikama koje direktno utiču na izgled i zdravlje stomaka.
Put do zategnutog struka ne svodi se samo na povećanje fizičke aktivnosti ili ograničavanje kalorija – već često podrazumeva uklanjanje štetnih navika koje izazivaju nadimanje, upale i nakupljanje masnoće u predelu stomaka.
Mnoge namirnice nepravedno su označene kao loše za mršavljenje, iako ih stručnjaci zapravo preporučuju kao deo zdrave i uravnotežene ishrane. Otkrivamo koje "zabranjene" namirnice mogu biti vaši saveznici u gubitku kilograma.
U nastavku otkrivamo tri česte navike koje mnogi zanemaruju, a koje mogu biti razlog zašto vaš stomak i dalje nije onakav kakav želite.
Brzo jedenje
Način na koji jedemo direktno utiče na varenje i izgled stomaka. Kada se hrana konzumira prebrzo, sistem za varenje ne može efikasno da obradi unete nutrijente, što dovodi do povećanog stvaranja gasova, nadutosti i nelagodnosti.
Brzo jedenje takođe ometa prirodne signale sitosti. Mozgu je potrebno oko 20 minuta da registruje da je telo sito, pa brzi obroci često vode do prejedanja i viška kalorija, koji se najčešće skladišti upravo na stomaku.
Pored toga, nedovoljno žvakanje prisiljava želudac da radi dodatno kako bi razgradio veće čestice hrane, što dodatno otežava varenje i može izazvati osećaj težine i gladi tokom dana.
Rešenje: Usporite tempo obroka i temeljno žvaćite svaki zalogaj. Ova jednostavna promena može znatno poboljšati varenje, smanjiti nadutost i prirodno pomoći u kontroli porcija.
Preterana konzumacija prerađene hrane
Prerađena hrana obiluje natrijumom, konzervansima i veštačkim aditivima koji doprinose zadržavanju vode i hroničnim upalama u telu. Ove supstance posebno utiču na centralni deo tela, jer varenje zahteva dodatni napor kako bi obradilo nepoznate hemikalije.
Visok sadržaj soli u samo jednoj porciji prerađene hrane često premašuje dnevne preporuke, što dovodi do zadržavanja tečnosti i stvaranja "natečenog" izgleda u predelu stomaka. Uz to, ovakva hrana često ne sadrži dovoljno vlakana, što usporava varenje i narušava zdravlje creva.
Foto: Envato
Nezdrave masti i rafinisani šećeri prisutni u prerađenim proizvodima dodatno remete balans šećera u krvi, izazivaju nagle skokove insulina i podstiču skladištenje masnih naslaga.
Rešenje: Fokusirajte se na unos neprerađene, prirodne hrane bogate vlaknima i nutrijentima. Već nakon kratkog vremena, mnogi primećuju smanjenje nadutosti i poboljšanje opšteg stanja organizma.
Preskakanje obroka
Mnogi veruju da će preskakanjem obroka brže smršati, ali efekat je često suprotan. Kada telo duže vreme ostaje bez hrane, ono prelazi u „režim štednje“ – usporava metabolizam i počinje da skladišti masnoće, najčešće upravo u predelu stomaka.
Nepravilni obroci izazivaju i nagle oscilacije nivoa šećera u krvi, što vodi do napada gladi, prejedanja i dodatnog stresa za digestivni sistem.
Takođe, duže gladovanje povećava nivo hormona kortizola, koji je direktno povezan sa nakupljanjem masnoće u stomaku, jer telo pokušava da se pripremi za buduće periode „gladi“.
Rešenje: Uspostavite redovan raspored obroka kako biste stabilizovali nivo šećera u krvi, poboljšali metabolizam i omogućili telu efikasniju preradu hrane bez aktiviranja „panike“ i čuvanja masnih rezervi.
Prvi proces je nešto o čemu smo pre možda samo dve decenije mogli samo da maštamo. Ispratili smo na licu mesta kako funkcioniše primenjena tehnologija koja se naziva reverzni inženjering, i čija je uloga da rekreira polomljene ili izgubljene delove na uređajima, nameštaju, kolima i drugim važnim stvarima. Naravno, ovakva dostignuća ne bi mogla da imaju širu primenu bez stručnih lica, koja pored skenera i računara, kada je potrebno, koriste i alate poput šubera i lenjira. Spoj tehnologije i veštine prikazaće kako se nadoknađuje, pa čak i unapređuje jedan deo za usisivač za automobil, a videćemo i još zanimljivih radnji. Drugi prilog je kao stvoren za sve ljubitelje dobrog kućnog odmora. Predstavljam proces kako nastaju lejzi begovi, od čega se prave i šta je to što ih čini tako udobnim. Gledamo i proces ručnog punjenja stiroporom, a dobijamo i korisne savete o tome koji su lejzi begovi dobri za enterijer, a koji za eksterijer. U trećem prilogu ulazimo u svet preciznog sluha, strpljenja i zanata koji se uči godinama. Štimovanje i servis klavira nisu samo tehnički posao, već i svojevrsna umetnost – jer svaki klavir ima svoj karakter. Videćemo kako se instrument vraća u ravnotežu, kako se zatežu i fino podešavaju žice, regulišu mehanizmi dirki i čekića, ali i kako redovno održavanje utiče na dugovečnost i kvalitet zvuka.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Arheolozi u Španiji otkrili su skoro hiljadu natpisa na lokalitetu Azaila, što predstavlja najveću poznatu arhivu predrimskog pisanja u Hispaniji i pruža uvid u svakodnevni život, trgovinu i pismenost pre rimskog osvajanja.
Istraživački tim predvođen američkim naučnicima verifikovao je prvu masovnu grobnicu u regionu Mediterana, u današnjem Jordanu, gde su sahranjene žrtve najranije zabeležene pandemije na svetu.
Japanski prodavac star 35 godina stigao je u Rim kako bi zaključio posao vredan skoro četvrt miliona evra. Četiri luksuzna „roleksa“ trebalo je da zameni za 247.000 evra u gotovini. Međutim, ono što je delovalo kao susret kolekcionara pretvorilo se u prevaru.
Kroz vekove, verenički prsten je služio kao fizički dokaz namere dve osobe da se venčaju, a njegovo značenje i tradicionalna vrednost variraju širom sveta.
Holesterol je masna supstanca koja se prirodno nalazi u krvi i ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju organizma. Neophodan je za izgradnju ćelijskih membrana, proizvodnju hormona, žučnih kiselina i vitamina D.
Naučnici razmatraju novu mogućnost da budući fuzioni reaktori, koji će prvenstveno služiti kao izvor pouzdane i čiste energije, mogu imati i sasvim neočekivanu ulogu u razotkrivanju jedne od najvećih misterija savremene fizike i nauke uopšte - tamne materije.
Astronomi su otkrili novu planetu veličine Zemlje, udaljenu oko 146 svetlosnih godina, za koju naučnici procenjuju da ima oko 50 odsto šanse da se nalazi u nastanjivoj zoni svoje zvezde, saopštili su istraživači.
Komentari (0)