Ukoliko osećate glad ubrzo nakon obroka, možda je vreme da razmislite o vrstama namirnica koje unosite. Neke namirnice jednostavno ne pružaju osećaj sitosti i najbolje ih je zameniti ili kombinovati sa onima koje vas duže zasićuju.
U nastavku donosimo spisak namirnica koje bi osobe s niskim pritiskom trebalo da ograniče ili u potpunosti izbegavaju.
Slana jela
Iako unos soli može pomoći kod niskog pritiska, važno je napraviti razliku između umerene količine i prekomernog unosa, posebno kroz industrijski prerađene proizvode.
Hrana kao što su instant supe, konzervirana jela, grickalice, čips i brza hrana često sadrže velike količine natrijuma koji može dovesti do zadržavanja vode i oscilacije u pritisku.
Prevelika količina soli može povećati rizik od hipertenzije i srčanih problema, pa se preporučuje da birate sveže i manje obrađene namirnice umesto gotovih proizvoda.
Beli šećer
Proizvodi bogati belim šećerom i rafiniranim ugljenim hidratima, poput belog hleba, slatkiša i peciva, mogu uzrokovati brze skokove i padove šećera u krvi.
Kod osoba koje pate od niskog pritiska to može dodatno izazvati osećaj iscrpljenosti, slabosti i vrtoglavicu.
Foto: Pixabay
Osim što ne nude gotovo nikakvu hranjivu vrednost, ovakve namirnice mogu uticati na stabilnost energije tokom dana.
Umesto njih, savetuje se konzumiranje integralnih žitarica, svežeg voća i povrća koji pružaju postojan izvor energije.
Nezdrave masti
Nezdrave masti mogu usporiti cirkulaciju, pogoršati simptome niskog pritiska i povećati nivo lošeg holesterola.
Osobe s niskim pritiskom trebalo bi da izbegavaju često konzumirnje brze hrane, grickalica i industrijskih pekarskih proizvoda.
Foto: Envato
Umesto toga, u ishranu je preporučljivo uključiti zdrave izvore masti poput maslinovog ulja, orašastih plodova i avokada.
Pravilna ishrana je ključna za održavanje stabilnog krvnog pritiska, posebno kod osoba koje se bore s njegovim niskim vrednostima.
Izbegavanjem namirnica koje dodatno pogoršavaju simptome, moguće je značajno poboljšati svakodnevno funkcionisanje i kvalitet života.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Evro je ove nedelje zabeležio pad od približno dva odsto u odnosu na dolar, pošto je rat na Bliskom istoku pokazao ranjivost Evrope na rast cena energenata.
Ministar unutrašnjih poslova i predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić prebačen je sa intenzivne nege i skinut je sa respiratora, potvrdio je za portal Newsmax Balkans ministar bez portfelja i potpredsednik Glavnog odbora SPS Novica Tončev.
Sedmog dana sukoba na Bliskom istoku izraelska avijacija pokrenula je seriju žestokih napada na južno predgrađe Bejruta, dok je NATO pojačao nivo pripravnosti protivbalističke raketne odbrane.
Mač koji potiče iz vremena krstaških ratova proveo je vekove zatrpan peskom i obrastao školjkama i drugim morskim organizmima na mediteranskoj obali Izraela, sve dok jedan student nije primetio njegov balčak kako viri iz morskog dna.
Prema novom istraživanju, jednostavna promena večernje rutine, konkretno prestanak konzumiranja hrane najmanje tri sata pre odlaska na spavanje, mogla bi pozitivno da utiče na zdravlje srca i metabolizam.
Mačke u proseku spavaju oko 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano sa njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom da obnove energiju. Na njihove navike spavanja utiču starost, zdravlje, temperament i okolina.
Nedostatak sna povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, gojaznost i depresiju, smatraju iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Veštačka inteligencija je poslednjih nekoliko godina suštinski promenila način na koji funkcionišu kako velike svetske IT kompanije i tehnološki giganti, tako i male lokalne kompanije.
Zašto su "hvala" i "izvini" postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta danas prava mera pristojnosti?
Orašasti plodovi bogati su proteinima, vlaknima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima. Takođe, ova mešavina hranljivih materija može pomoći ljudima da održe krvni pritisak na zdravijim nivoima.
Gojazni su i mlađi i stariji i muškarci i žene. Sve je više onih koji se bore sa viškom kilograma, a prema procenama stručnjaka biće ih sve više. Posledice su brojne, jer gojaznost utiče na kvalitet, ali i dužinu života.
Komentari (0)